U vremenu kada se sve više govori o inkluziji i jednakim mogućnostima, zapošljavanje žena sa invaliditetom i dalje predstavlja važnu društvenu temu. Iako zakonski okvir u Crnoj Gori predviđa brojne mjere podrške, mnoge žene sa invaliditetom i dalje se suočavaju sa preprekama na tržištu rada.
Koliko je žena sa invaliditetom trenutno na evidenciji Zavoda za zapošljavanje? Za koje poslove se najčešće interesuju? Koje programe i subvencije država nudi poslodavcima i na koji način Zavod za zapošljavanje pruža podršku u pronalasku odgovarajućeg radnog mjesta?
O ovim i drugim važnim pitanjima razgovarali smo sa Dragica Šćekić, načelnicom Biroa rada Podgorica.
U intervjuu koji slijedi, Šćekić govori o aktuelnim podacima, mjerama profesionalne rehabilitacije, grant šemama, subvencijama za poslodavce, kao i o značaju pravilnog informisanja i saradnje između institucija, poslodavaca i osoba sa invaliditetom. Njena poruka je jasna – uz adekvatnu podršku, žene sa invaliditetom imaju znanje, sposobnosti i potencijal da ravnopravno učestvuju na tržištu rada.
Foto: RTV PG
Koliko je osoba sa invaliditetom ženskog pola trenutno na evidenciji PJ Podgorica?
U CG je ukupno 4.996 osoba sa invaliditetom ženskog pola, od čega se 496 nalazi na evidenciji PJ Podgorica (Podgorica, Danilovgrad, Cetinje, Tuzi i Zeta).
Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje na teritoriji države ukupno je 252 osoba starosti do 30 godina, dok je u PJ Podgorica 89 osoba sa invaliditetom ženskog pola, starosti do 30 godina.
Struktura po stepenu stručne spreme je slijedeća: 235 osoba sa invaliditetom ženskog pola imaju I I II stepen stručne spreme, 247 ih je sa III, IV i V stepenom stručne spreme, dok samo 14 osoba sa invaliditetom ženskog pola ima VI i VII stepen stručne spreme.
Za koje poslove se najčešće interesuju osobe sa invaliditetom ženskog pola?
Interesovanja su razna, u zavisnosti od struke i zanimanja osoba, kao i od njihovih mogućnosti i barijera sa kojima se susreću..
Češće dolaze u obzir poslovi koji su manje fizički zahtjevni ili omogućavaju rad od kuće, kao i fleksibilno radno vrijeme.
Najčešća prepreka često nije interesovanje, niti mogućnost, već nedostatak prilika na tržištu rada.
Šta Zavod preduzima u cilju zapošljavanja osoba sa invaliditetom ženskog pola?
Svi programi koje realizuje Zavod za zapošljavanje Crne Gore podstiču zapošljavanje, a posebna pažnja je usmjerena na zapošljavanje osoba sa invaliditetom.
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji je dao mogućnost osobama sa invaliditetom da prođu mjere profesionalne rehabilitacije. Postoji ukupno 14 mjera profesionalne rehabilitacije, od kojih su prve dvije obavezne. Tokom mjere 1, osobe sa invaliditetom se motivišu za aktivno traženje zaposlenja na tržištu rada. Mjera 2 im omogućava da se uradi procjena i na kraju dobijaju Rješenje o procentu preostale radne sposobnosti. Na ovaj način se stiče bolji uvid u radne sposobnosti osobe, kako bi joj se pomoglo da pronađe odgovarajući posao.
Sa druge strane, postoje i razne vrste subvencija koje omogućavaju veće zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Na taj način su poslodavci više motivisani da zapošljavaju ove osobe, jer imaju zakonske olakšice i više vrsta pomoći pri organizovanju i prilagođavanju radnih uslova toj osobi…
Da li postoje još neke aktivnosti za osobe sa invaliditetom, sem profesionalne rehabilitacije?
Zavod realizuje i osposobljavanje i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, kroz projekat „Grant šeme za osobe sa invaliditetom“.
To je dodatna aktivnost koja podstiče motivisanje za zapošljavanje, kako osoba iz ove kategorije nezaposlenih, tako i poslodavaca.
Osobe sa invaliditetom takođe imaju mogućnost da se uključuju i u sve ostale mjere i aktivnosti aktivne politike zapošljavanja, kao i ostala nezaposlena lica sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.
Na koji način se može podstaći zapošljavanje pomenute kategorije osoba sa invaliditetom?
Kroz mjere i aktivnosti profesionalne rehabilitacije individualno se utvrđuje koji su to odgovarajući poslovi za svako lice, šta može da radi u skladu sa zdravstvenim stanjem, kao i koji poslovi se ne preporučuju. Kroz jednu od mjera rehabilitacije, (mjera 6), osobama sa invaliditetom se pruža pomoć i podrška u pronalasku odgovarajućeg radnog mjesta, a Zavod i tokom radnog angažmana prati to lice i pruža podršku za rad.
Za kraj, koja bi bila vaša poruka za sve poslodavce i osobe sa invaliditetom koji prate naš podkast?
Prikupljenje pravih informacija je važno kako za osobe sa invaliditetom jednako je značajno i za poslodavce. Pravilno informisanje omogućava lakše uspostavlja saradnje između njih. Zavod je ta spona, koja preko zakonske regulative omogućava poslodavcima da zaposle osobe sa invaliditetom. Sa druge strane, osobama sa invaliditetom se omogućava rad na odgovarajućem radnom mjestu, sa olakšanim uslovima rada. Na taj način ove osobe dobijaju mogućnost za privređivanje, što jača i njihovu socijalizaciju, sigurnost i dostojanstvo.
Projekat „Vidljivi, a ne nevidljivi“, kofinansiran od strane Ministarstva kulture i medija, stavlja u fokus glasove učenika koji traže jednake uslove, a ne sažaljenje.
Autorka: Katarina Cerović/
Izvor: zenskiportal.me
Leave a Reply